Katolici širom svijeta danas obilježavaju Veliki četvrtak, dan kojim započinje Vazmeno trodnevlje, središnji dio liturgijske godine.
Ovaj dan u kršćanskoj tradiciji ima posebno značenje jer se Crkva prisjeća Posljednje večere, trenutka kada je Isus Krist, uoči svoje muke i smrti, ustanovio sakramente Euharistije i svetoga reda.
Fra Ivan Landeka, meštar novaka iz Franjevačkog samostana na Humcu, istaknuo je kako je Veliki četvrtak duboko ukorijenjen u kršćansku vjeru i predaju:
“Slaveći Posljednju večeru u zajedništvu svojih učenika, Isus je uzeo kruh i vino, nad njima izgovorio riječi blagoslova i dao ih svojim učenicima kao svoje Tijelo i Krv. Darovao se njima, a preko njih i svima nama, kao duhovna hrana s pozivom da to trajno činimo njemu na spomen”.
Na ovaj dan, u jutarnjim satima, biskupi u katedralama predvode misu posvete ulja, tijekom koje se posvećuju ulja za sakramente krštenja, krizme, bolesničkog pomazanja i svetoga reda.
Večernjim slavljem, tzv. Misom večere Gospodnje, vjernici se prisjećaju ustanovljenja euharistije, u kojoj se vjerno obnavlja Isusova žrtva i poziv na služenje bližnjima.
“Misa večere Gospodnje nije samo spomen na davni događaj, već živa prisutnost otajstva ljubavi koje nas trajno poziva na jedinstvo, služenje i predanost Bogu i čovjeku”, rekao je fra Ivan, dodavši kako su ključni dijelovi mise služba riječi i euharistijska služba.
Naglasio je i važnost pažljivog slušanja molitava unutar mise, jer su one, kako kaže, “poučne i odgojne”, sažimajući bit svetkovine i pozivajući vjernike da obnovu koju slave, dožive i u vlastitim životima.
Veliki četvrtak također je dan u kojem se Crkva posebno spominje ustanovljenja svećeničkog reda.
“Osim euharistije, danas slavimo i ustanovljenje sakramenta svetog reda, dakle, slavlje onih koji u Isusovo ime predsjedaju misnim slavljem.
Zato vjernike pozivamo da mole za svećenike, kako bi oni mogli vjerno i predano služiti Bogu i narodu”, zaključio je fra Ivan.