Dobre vijesti za umirovljenike u Federaciji BiH – redoviti rast mirovina iznosit će 4,49%, pa će tako najniža mirovina porasti za 25,75 KM te će iznositi 599,28 KM umjesto dosadašnje 573,53 KM, a ona zajamčena za 30,73 KM, pa će iznositi 715,21 KM umjesto 684,48 KM. Rast će i najviša mirovina, a sve kao posljedica redovitog usklađivanja koje se radi po ranije utvrđenoj metodologiji. Dobra je vijest i što će rast biti retroaktivan, odnosno za mirovine od 1. siječnja ove godine, što znači da će umirovljenici početkom svibnja u okviru mirovine za travanj dobiti i zaostatke. Iz Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje potvrdili su kako će, u skladu s člankom 79. Zakona o MIO, redovito usklađivanje mirovina u 2025. godini iznositi 4,49%. Odlučio je to Upravni odbor Federalnog zavoda za MIO na sjednici održanoj u Mostaru, a na temelju pokazatelja o rastu BDP-a i indeksa potrošačkih cijena koje je objavio Federalni zavod za statistiku.Prema navedenim podacima, stopa rasta nominalnog bruto domaćeg proizvoda iznosi 7,548%, dok je stopa rasta indeksa potrošačkih cijena 1,43%. Primjenjujući zakonsku formulu po kojoj 50% jednog i drugog parametra u zbroju daje postotak usklađivanja, dolazimo do iznosa od 4,489% te zaokruživanjem treće decimale dobijemo konačan iznos redovitog usklađivanja mirovina od 4,49% koji će se primjenjivati na osnovicu koju čini iznos mirovine iz prosinca 2024. godine – objasnili su iz Zavoda za MIO.
Usklađivanje mirovina primjenjuje se od 1. siječnja 2025., a usklađuju se sve mirovine osim onih ostvarenih u 2025. godini, s iznimkom minimalnih i zajamčenih mirovina koje se također usklađuju, dok je visina najviše mirovine zakonski ograničena na iznos pet najnižih mirovina. Prema navedenom, najniža mirovina iznosi 599,28 KM, zajamčena 715,21 KM, dok je najviša mirovina 2996,40 KM.
Upravni je odbor, uz ostalo, usvojio i dokument okvirnog proračuna Zavoda za razdoblje od 2026. do 2028., odluku o izmjeni plana javnih nabava za 2025. godinu te pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o postupku i potrebnoj dokumentaciji za ostvarivanje prava na isplatu razlike mirovina od zbirnog iznosa razmjernih mirovina do iznosa najniže mirovine iz članka 81. Zakona o MIO. Izmjena navedenog pravilnika posljedica je nedavno usvojenih izmjena Zakona o MIO kojima se regulira pravo na isplatu razlike mirovina do iznosa najniže mirovine. Dana je i suglasnost predsjedatelju Upravnog odbora za zaključivanje ugovora o radu s Miljanom Glamuzinom, zamjenicom ravnatelja Federalnog zavoda, koja je odlukom Vlade Federacije imenovana za privremenu zamjenicu ravnatelja Federalnog zavoda MIO.
Umirovljenička populacija u Federaciji BiH u ovoj bi godini, ako je suditi prema izjavama nadležnih, mogla dobiti nova zakonska rješenja koja bi omogućila podizanje životnog standarda, a iza svega stoji aktivan rad Vlade Federacije, čija ministarstva i službe trenutačno razmatraju modele koji bi bili dugoročno održivi. Kakvo će biti eventualno novo rješenje te hoće li u formulu za rast mirovina ući i iznos prosječne plaće, a takvo što onda bi omogućilo znatniji porast mirovina, u ovom je trenutku pitanje na koje nema definitivnog službenog odgovora.
No, izvori Večernjeg lista uputili su na situaciju u kojoj promjena parametara za obračun usklađivanja, odnosno rast mirovina, treba pratiti i proračun te imati i osigurana sredstva u njemu za takvu namjenu. Za onu sustavnu mjeru postoji mogućnost, smatra naš izvor, da se tijekom godine dogovori izmjena zakonskog rješenja, a onda bi njegova primjena išla iduće godine.