Prethodne dva tjedna obilježile su intenzivne rasprave u vezi odluke Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) o povećanju minimalne plaće sa 620 KM na 1.000 KM. Odluka je na snazi, ali predstavnici poslodavaca traže revidiranje.
Jedini konsenzus koji je postignut jeste da radnicima minimalna plaća treba biti 1.000 KM. No, tema prijepora su doprinosi, odnosno iznos oporezivog dijela plaće koji poslodavci uplaćuju. Prema trenutnoj odluci svi poslodavci moraju uplatiti i doprinose na minimalnu platu od 1.000 KM. Iznos tih doprinosa na novi minimalac je 1.744 KM.
Ono što se pokazalo nakon obznanjivanja odluke Vlade FBiH o povećanju minimalca jeste veliko neslaganje i unutar same vladajuće koalicije (SDP – HDZ – Naša stranka -Narod i pravda). Prvo su poslodavci počeli insistirati da se oporezivi dio minimalne plaće smanji na 700 ili 800 KM te da se poslodavci koji linearno povećaju plate zaposlenicima do 200 KM, a koji imaju platu iznad 1.000 KM oslobode plaćanja doprinosa.
To je bila ključna tema sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća, kojeg čine predstavnici Vlade FBiH, poslodavaca i sindikata. Ishod sastanka je da će Vlada FBiH, prema najavama poslodavaca do 20. siječnja izaći sa prijedlogom koji bi mogao zadovoljiti poslodavce. No, tek ostaje da se vidi da li je Vlada FBiH spremna spustiti oporezivi dio na 800 KM naprimjer ili će se držati prvobitne odluke.
Međutim, u cijeloj priči o minimalcu zanimljivo je da su stranke koje čine dio vlasti i imaju svoje ministre u federalnoj vladi iskazali nezadovoljstvo ovim potezom Vlade. Tako su iz Naše stranke poručili da odmah traže smanjenje oporezivog dijela plate te ubrzanu sveobuhvatnu fiskalnu reformu.
Kadar Naroda i pravde Aljoša Čampara, koji je ujedno i delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH je već u parlamentarnu proceduru uputio prijedloge za izmjenu Zakona o doprinosima i Zakona o dohotku, ujedno kritikujući podizanje minimalca na 1.000 KM.
Trenutno stanje je takvo da je odluka o minimalnoj plaći u FBiH 1.000 KM sa obavezom plaćanja doprinosa na taj iznos. S druge strane iz Naše stranke, koja participira u Vladi FBiH dolaze zahtjevi da se oporezivi dio smanji na 800 KM. Također, iz Naroda i pravde dolaze prijedlozi izmjena dva ključna fiskalna zakona.
Pored toga Vlada FBiH je prvobitno u proceduru uputila prijedlog o privremenom financiranju FBiH na period od tri mjeseca, da bi u međuvremenu povukla svoj prijedlog i poručila da će do kraja tjedna Parlamentu FBiH ipak dostaviti prijedlog proračuna za 2025. godinu, iz kojeg će mnogo toga biti jasnije kako federalna vlast planira financijsku godinu. Koliko planira prihoda, a koliko rashoda.
Stoga se postavljaju pitanja: Hoće li će SDP i HDZ ostati pri prvobitnoj odluci? Hoće li uopće razmatrati prijedlog Aljoše Čampare u parlamentu ili će Vlada FBiH uputiti svoje prijedloge izmjena fiskalnih zakona? I konačno, hoće li će se popustiti pred zahtjevima poslodavaca za smanjenje oporezivog dijela plaće?
Svi su suglasni da su fiskalne reforme neophodne, i to već cijelu deceniju, ali je pitanje ko će, kada i na koji način konkretno krenuti u izmjenu zakona i implementaciju.
izvor: klix.ba/ radiovitez.ba