Hrvatska je lani do kraja prosinca izdala rekordnih 206.529 dozvola za boravak i rad stranim radnicima, čime smo prvi put otkako su 2021. godine ukinute kvote za uvoz radne snage prešli brojku od 200 tisuća izdanih radnih dozvola. Od 2018., kada smo imali izdanih samo 32,7 tisuća dozvola za boravak i rad strancima iz trećih zemalja, broj radnih dozvola povećan je više nego šesterostruko. Podaci Ministarstva unutarnjih poslova pokazuju da je i 2024., kao i prijašnjih godina, najviše radnih dozvola izdano u graditeljstvu (75.071) te turizmu i ugostiteljstvu (56.228). U industriji je izdano 28.486 dozvola za boravak i rad stranim radnicima, u prometu i vezama 16.149, u trgovini 7925… Najveći broj radnih dozvola izdan je državljanima Bosne i Hercegovine (38.100), Nepala (35.635), Srbije (27.988), Indije (20.502), Filipina (14.680), Sjeverne Makedonije (13.855), Bangladeša (13.630), Kosova (8139), Uzbekistana (6959) te Egipta (6672). U odnosu na 2023., kada smo izdali više od 172 tisuće dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja, lani je njihov broj povećan 34 tisuće.
Dok je broj radnih dozvola radnicima iz zemalja bivše Jugoslavije ostao na otprilike istoj razini kao i 2023., povećan je broj izdanih radnih dozvola radnicima iz dalekih zemalja, među njima najviše Nepalcima, i to oko 12 tisuća. Od ukupnog broja izdanih dozvola za boravak i rad za novo zapošljavanje stranim radnicima izdano je 132.208 dozvola, 56.898 radnih dozvola je produljeno te su izdane još 17.423 dozvole za sezonske radnike, od toga najviše u djelatnosti turizma i ugostiteljstva (15.893). Dakle, poslodavci i dalje, kao i prijašnjih godina, pretežno traže i uvoze nove i nove strane radnike. Najviše radnih dozvola izdano je lani na području Policijske uprave zagrebačke, koja pokriva Grad Zagreb i Zagrebačku županiju (45.119), zatim na području PU istarske (28.660) te PU splitsko-dalmatinske (22.584).
Inače, Hrvatska je prema podacima Eurostata 2023. bila treća u Europskoj uniji po broju izdanih prvih boravišnih dozvola strancima izvan EU, odnosno u našem slučaju stranim radncima, s obzirom na broj stanovnika, a nakon Malte i Cipra. Dok su te godine u cijeloj Europskoj uniji izdane 8,3 prve boravišne dozvole državljanima izvan EU na 1000 stanovnika, mi smo ih izdali gotovo tri puta više, odnosno 21 prvu boravišnu dozvolu strancima na svakih 1000 stanovnika. S obzirom na rekordan broj izdanih dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja u 2024. godini i među njima onih za novo zapošljavanje, i dalje ćemo ostati u vrhu Unije po uvozu stranih radnika, a moguće i istisnuti Cipar s drugog mjesta.
Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o prosječnoj bruto plaći za najtraženija zanimanja za koja je izdano pozitivno mišljenje HZZ-a pokazuju da su se u prosincu 2024. plaće stranih radnika vrtjele oko minimalca. Tako je, primjerice, prosječna bruto plaća radnika visokogradnje iznosila 926,51 euro, radnika niskogradnje 933,71 euro, zidara 971,19 eura, sobara 929,28 eura, pekara 890,50 eura, dostavljača 865,40 eura, konobara 998,32 eura, pomoćnih kuhara 931,44 eura. Kuhari koje uvozimo imaju prosječnu bruto plaću od 1049,68 eura.
Kako i dalje uvozimo niskokvalificiranu radnu snagu za jednostavne poslove u uslužnim djelatnostima i građevini te ništa značajno ne proizvodimo, to znači da Hrvatska i dalje ostaje zemlja jeftine radne snage koja ne privlači obrazovane ljude, a istodobno je zbog iseljavanja izgubila svoje obrazovano stanovništvo te ga gubi i dalje jer izuzev državnog i javnog sektora uz još neke iznimke u privatnom sektoru nemaju gdje ni raditi. U Hrvatskoj minimalac, i to povećan, od ove godine iznosi 970 eura bruto, a usporedbe radi, u susjednoj Sloveniji lani je minimalac iznosio 1254 eura bruto. Kada se stalno povećava broj radnika na minimalcu i oko razine minimalca, i domaćih i stranih, teško je očekivati da će od toga imati koristi mirovinski i zdravstveni sustavi, odnosno da će svi javni sustavi na korist svih građana ove države biti održivi.