Pedeset i tri posto hrvatskih građana glasovalo bi za ulazak Hrvatske u Europsku uniju da se referendum održava sada, a od onih koji bi sigurno na njega izašli za članstvo bi se izjasnilo 61 posto građana što je dosad gotovo najviša zabilježena potpora, pokazali su najnoviji rezultati istraživanja o stavovima hrvatskih građana o Europskoj uniji i o članstvu predstavljeni u četvrtak u Zagrebu.
Rezultate istraživanja koje je proveo Ipsos Puls od 20. srpnja do 7. kolovoza na uzroku od 1.022 ispitanika starija od 15 godina predstavio je voditelj istraživanja Dragan Bagić. Radi se o prvom sveobuhvatnom istraživanju nakon referenduma o ulasku u EU održanog u siječnju ove godine a teme su stavovi o članstvu u EU, percepcija Europske unije među hrvatskim građanima, informiranje o EU-u te znanje i interes o europskim fondovima. “Povjerenje se nije temeljno promijenilo”, kazao je na predstavljanju rezultata šef Delegacije Europske unije u Hrvatskoj Paul Vandoren, izrazivši nadu da će se pozitivni trend nastaviti do ulaska. Ukupni osjećaj koji proizlazi iz istraživanja je da nema spektakularnih promjena, pozitivni ishod referenduma je održan a postoje neki parametri gdje su se rezultati poboljšali”, kazao je Vandoren. Naravno, moglo je biti i većih poboljšanja ali ovo je realnost, dodao je. Kada se radi o glasovanju na hipotetskom referendumu, rezultati su jedni od najboljih u posljednjih šest godina otkad se provodi istraživanje. Pedeset i tri posto od ukupnog broja ispitanika glasovalo bi za, 38 posto protiv, dok bi od onih koji bi sigurno izašli na referendum njih 61 posto bilo za, a 34 posto protiv. Najveća potpora u dosadašnjim istraživanjima zabilježena je 2007. godine i bila je 55 posto (među svim ispitanicima) i 64 posto među onima koji bi izašli na referendum. Kriza povjerenja bila je očita 2008. i 2009. kada se potpora ulasku spustila na 46 odnosno 44 posto (među svim ispitanicima) te na 53 posto obje godine među onima koji bi izašli na referendum. Rezultati pokazuju veliku stabilnost u odnosu na referendum o EU-u iz siječnja budući da je samo tri posto građana navelo da je otad promijenilo stajalište.Među ispitanim osobama koje su kazale da bi izašle na hipotetski referendum postotak potpore gotovo je identičan onom s pravog referenduma jer kada se se uzme omjer brojki bez neodlučnih tada se postotak od 61 posto za i 33 posto protiv mijenja u 64 za i 36 protiv.Mlađa populacija u dobi od 15 do 29 godina blago je ispod prosječno sklona ulasku u EU, ali i toj dobnoj skupini postoje razlike. Srednjoškolci su natprosječno skloni priključivanju Uniji (75 posto onih koji bi sigurno izašli glasovali bi za), a nešto stariji su euroskeptičniji.Kada se gleda po regijama, najveću potporu ulasku (među onima koji bi izašli na referendum) daju građani Istre, Primorja i Gorskog kotara a najmanju oni iz sjeverne Hrvatske.Točno polovica hrvatskih građana smatra da Hrvatska ispunjava obveze koje je preuzela, 31 posto da ih ispunjava dijelom a 13 posto da ih ne ispunjava.U odnosu na zadnje istraživanje iz 2011. poboljšala se percepcija kako Europska unija tretira Hrvatsku, a porastao je i broj onih koji smatraju da će hrvatski građani imati više koristi nego štete od ulaska. Područja s izrazito visokim očekivanjima po ulasku u EU su mogućnost zapošljavanja u drugim zemljama članicama dok je područje s negativnim očekivanjem standard života građana jer ih velika većina očekuje porast cijena. Pokazalo se također da suverenitet i nacionalni i kulturni identitet nisu problematična pitanja.Većina građana, njih 64 posto, smatra da hrvatsko gospodarstvo nije spremno za ulazak u EU, 45 posto ih smatra da reforme u pravosuđu nisu ništa promijenile a 39 posto da jesu, a kada se radi o uloženim naporima vlade prema povećanju ukupne spremnosti zemlje građani su se podijelili u dvije gotovo jedna skupine. O samoj Europskoj uniji opći pozitivan dojam ima 44 posto svih ispitanika, a opći negativan dojam njih 28 posto. Općeniti osjećaji prema Europskoj uniji najniži su bili u kriznom razdoblju 2008-2010. kada se komplicirao proces pregovora. Primjerice, 2009. samo je 29 posto građana imalo opći pozitivan stav o EU. U posljednjih godinu dana narasla je zabrinutost za procese u EU, ali ta zabrinutost nije utjecala na opću percepciju EU-a i hrvatskog članstva. Kada se radi o povjerenju u institucije, 20 posto građana više vjeruje domaćim a 34 posto europskim institucijama.Unatoč provedbi nekoliko informativnih kampanja, i dalje se tek 15 posto građana osjeća dobro informiranima o EU-u a 40 posto nedovoljno. Međutim, vrlo mali broj njih (25 posto) aktivno traži informacije a njihov je glavni izvor internet. Građani smatraju da im najviše nedostaju informacije o tome što je Hrvatska ispregovarala s EU-om (58 posto) i o učincima integracije na ekonomsku situaciju i životni standard (53 posto).”Činjenica je da su pregovori vođeni mimo javnosti tijekom cijelog procesa. Da je proces bio otvoreniji.. vjerojatno bi osjećaj javnosti da ne zna što je ispregovarano bio manji, ali to ne bi značilo da bi ljudi i realno znali više”, kazao je Bagić, dodajući da je vrlo mali broj onih koji se osjećaju neinformiranima zaista tražio neku informaciju. Većina građana ima točnu percepciju o tome da Hrvatska povlači manji dio sredstava koja su joj na raspolaganju iz fondova EU-a, a njih čak 62 posto smatra da ta sredstva ni izravno ni posredno njima nisu od koristi.
(Fena)